Staračka nagluvost je čest problem ljudi koji su zašli u treće doba.
Čulo sluha je od neprocenjivog značaja za psihički, emotivni i intelektualni život. Pomoću njega učimo da govorimo i komuniciramo sa ljudima, razvijamo um i snalazimo se u novoj životnoj sredini. Upravo zbog toga oštećenje ili gubitak sluha se smatra velikim hendikepom savremenog čoveka.
Razvoj nauke i boljih životnih uslova doveli su do prudužetka ljudskog veka. Nažalost, time nisu smanjeni brojni zdravstveni problemi koje starenje donosi. Pored degenerativnih procesa na mozgu i krvnim sudovima, ljudi u poznim godinama se najčešće sreću sa problemima čula vida i sluha. Što znači da su uz kardiovaskularne bolesti i bolesti lokomotornog sistema, katarakta i staračka nagluvost njihovi verni pratioci.
Kako nastaje staračka nagluvost otkriva vam dom za stara lica u Beogradu, Aridom.
Šta je staračka nagluvost?
Staračka nagluvost ili presbiakuzija je progresivni, bilateralni simetrični gubitak sluha. Naime, tokom godina ćelije u uhu slabe i počinju da pucaju. Pa opada i naša sposobnost da čujemo. Kako ne postoji mogućnost da organizam stvori nove, šteta koja nastaje je trajna.
Staračka nagluvost se dešava postepeno i neprimentno. Najpre, dolazi do oštećenja u visokim tonovima. A kasnije zahvata i niže frekvencije. Ovim problemom pogođeno je oko 35 odsto osoba između 65. i 75. godine starosti. Dok gotovo polovina starijih od 75 godina ima u nekoj meri oštećenje sluha. U našoj zemlji nema tačnih podataka o ovoj bolesti. Procenjuje se da oko 190.000 starijih u Srbiji ima presbiakuziju, a više od 30.000 stanovnika poznih godina ima potpuni gubitak sluha.
Zašto nastaje presbiakuzija?
Tačan uzrok staračke nagluvosti (presbiakuzije) nije utvrđen. Te se smatra da nastaje spletom više faktora. Obično je posledica promena u unutrašnjem uhu. Mada mogu je izazvati i promene u srednjem uhu, kao i u nervnim putevima koji vode slušne signale u mozak.
S obzirom da život u gradu karakteriše visok nivo buke, ona se često navodi kao jedan od uzroka. Odnosno, kumulativna izloženost buci saobraćaja, buci na gradilištu, pa i slušanje glasne muzike, može kasnije da dovede do gubitka sluha.
Takođe, loše životne navike, kao što je pušenje, konstatnti stres, ali i dijabetes, hipertenzija i oboljenje krvnih sudova su faktori koji utiču na slušni aparat.
Staračka nagluvost ima i genetsku predispoziciju. To znači da je veća verovatnoća da se pojavi kod ljudi u čijoj je porodičnoj istoriji već registrovan slučaj.
Staračka nagluvost može da dovede do depresije!
Simptomi presbiakuzije zavise od stepena oštećenja. Počinje zujanjem u ušima i otežanim praćenjem razgovora u bučnim sredinama. Vremenom, govor drugih ljudi se čuje kao mrmljanje.
Naročito je teško razumevanje dečijih i ženskih glasova, tj. viših tonova. Zvono telefona, kucanje na vratima, zvuk televizora, pa i kucanje zidnog sata se navode u zvukove koje je nemoguće čuti.
Iako bolest nastaje posteno, nije redak slučaj da naši voljeni odbijaju da priznaju postojanje problema. Međutim, problemi sa sluhom otežavaju normalno funkcionisanje. Samim tim utiču na kvalitet života. Što u krajnjoj meri može da izazove osećaj krivice, beznađa, razdražljivosti, ali i anksioznost i depresiju.
Da bi se izbegle teže posledice staračke nagluvosti starački dom Aridom u svom timu ima sociologa koji će pomoći da osoba prihvati problem i prilagodi se novom životu. Psihička i socijalna rehabilitacija podrazumeva i privikavanje na slušni aparat, ukoliko je nagluvost uznapredovala.
Uživajte svim čulima u životu. Vrhunsko osoblje i medicinski tim, komforni smeštaj, kao i mnoge kulturno zabavne aktivnosti u staračkom domu Aridom učiniće svaki dan u njemu srećni i bezbrižnim.
[…] uhu nastaje usled oštećenja završnih delova slušnog živca. U tom slučaju akustična trauma i staračka nagluvost su glavni uzročnici tinitusa. Neretko nastaje i zbog Menijerovog sindroma, odnosno poremećajem […]