Psihička i socijalna rehabilitacija je važna deo koji direktno utiče na kvalitet života u staračkom domu.
Starenje svetske populacije je globalni trend. On je u stalnom porastu još od sredine 20. veka, tj. od baby-boom generacije. Prema poslednjim istraživanjima više od 10 odsto stanovnika je starije od 60 godina, pri čemu se procenjuje da će se do 2050. godine taj procenat udvostručiti, tj. da će broj starih prevazići broj dece.
S obzirom na sve duži životni vek i brz tempo života mlađih generacija, nega starih lica predstavlja pravi izazov ne samo za stare osobe i njihove porodice, već i za zajednicu i stručnjake svih disciplina. Naročito ako se ima u vidu da starenje donosi brojne fizičke i psihičke promene. Upravo zbog toga pred mnoge se nameće pitanje da li bolje da naši voljeni nastave život u staračkom domu.
Iako smo svi svesni da su stalni nadzor i medicinska nega u domu za stare mnogo bolja opcija od kućne nege, odluka o promeni može biti veoma teška za svakog člana porodice.
Koliki značaj imaju psihička i socijalna rehabilitacija za stare otkriva vam starački dom u Beogradu, Aridom.
Psihička i socijalna rehabilitacija pomaže da prihvatite promenu
Odlaskom u penziju, dolazi do, manje-više, radikalnih promena. Stara osoba prestaje da bude stub porodice. Ona nije više ta koja ima ključnu ulogu u obezbeđivanju egzistencije članova svoje porodice. Iz dana u dan njen uticaj i autoritet slabe. Te je ređe uključena u donošenje bitnih odluka.
Sa druge strane, treće doba donosi izvesnu dozu usamljenosti. Naime, stari se suočavaju sa gubitkom sebi dragih osoba – počev od osamostaljivanja dece, preko proređene komunikacije sa nekadašnjim kolegama, pa do smrti supružnika i dragih prijatelja.
Sve ove promene mogu da utiču na mentalno zdravlje naših najbližih, a problem dolazi naročito do izražaja promenom dnevne rutine, tj. prelaskom u starački dom. Otežano prihvatanje nove sredine neretko vodi u anksioznost i depresiju.
Da bi se olakšao period prilagođavanja vrši se psihička i socijalna rehabilitacija. Svaki licencirani starački dom u svom timu mora da ima socijalnog radnika koji vodi brigu o stanarima od prvog dana njihovog dolaska. Prateći stanje svakog ponaosob on može da pomogne u rešavanju emotivnih problema i teskobe koju mnogi osećaju nakon preseljenja.
Takođe, veliku ulogu u tome i društveni život u staračkom domu, kao i redovne porodične posete. Zato je najbolji izbor starački dom u blizini, kako bi članovi porodice imali dovoljno vremena za česte obilaske svojih najmilijih. Ako je udaljenost veća, viđanja dece sa roditeljima se, obično, svode na rođendane i praznike.
Rehabilitacija nakon bolesti
Reumatoidni artritis, osteoporoza, Parkinsonova bolest karakteristične su za pozne godine. Baš kao i moždani udar i dijabetes, tako i ova oboljenja vremenom mogu da dovedu do izvesnog stepena inavilidnosti.
Čak i u slučaju njihovoh izostanka, starenje utiče na lokomotorni sistem. Značajno se smanjuje snaga, izdržljivost, mišićna masa i gustoća kostiju. Pa su padovi i prelomi česta pojava. S obzirom na celokupno zdravstveno stanje, čak i bezazleno okliznuće može da utiče na normalno funkcionisanje.
Većina starih ne može da se pomori sa činjenicom da, nekada vitalni, sada imaju ograničeno kretanje. Ili, pak, život moraju da provedu u kolicima.
Fizikalna terapija omogućuje povratak pokretljivosti ili sprečavanje napredovanja bolesti. Pored nje, neophodna je i psihička i socijalna rehabilitacija. Time je obezbeđen povratak i aktivno uključivanje u društveni život. Kroz razgovor i razumevanje, socijalni radnik pomaže starima da prihvate nove životne navike i iz njih izvuku maksimum.
Aridom sa svojim stručnim timom medicinskog osoblja, sociologa i lekara čini da svaki stanar ima kvalitetan i srećan život. Tome doprinose i razne aktivnosti u staračkom domu, koje ne samo da ispunjavaju slobodno vreme, već čine da se starije osobe osećaju korisnim.
Za nas starenje nije bolest, već divni period života ispunjen iskustvom i mudrošću koje pronalazimo u svakom stanaru našeg doma.
[…] promena života teško pada starijim. Odlazak u dom za stara lica mnogi teško podnesu. Pa psihička i socijalna rehabilitacija ima zadatak da olakša period prilagođavanja. Prateći stanje svakog stanara socijalni radnik će […]
[…] pada starijama. Stoga, nije redak slučaj da se jave anksioznost i depresivne misli. Zbog toga se psihička i socijalna rehabilitacija velikim delom zasnivaju na […]
[…] važne su i psihička i socijalna rehabilitacija nakon operacije. Jedino na taj način, u kratkom periodu, nošenje i zamena stome postaju […]