Dom za stara lica je u 21. veku postao standardni oblik brige za naše najmilije.
Skoro 6 odsto starijih odraslih osoba je smešteno u stambenim zgradama koje pružaju širok opseg. Iako rasprostranjen, ovaj koncept nije novijeg datuma, već se dom za stara lica na razne načine razvijao kroz vekove.
Godine 2013. arheolozi su iskopali kosti ranog čoveka koji je živeo pre oko 500.000 godina. Analiza je pokazala da su pripadale starijem čoveku, invalidu, koji bi imao problema sa hodanjem ili nošenjem najmanjih opterećenja. Njegov životni vek ukazao je da je još u tom periodu postajala briga ljudi.
Dom za stara lica u Grčkoj i Rimu
U Staroj Grčkoj i Rimu, stariji ljudi, koji su tražili brigu, morali su da se oslone na svoju decu ili proširenu porodicu. Prvi jasni tragovi o gerontohomijama, tj. prihvatilištima za stare potiču upravo iz Grčke a razvijali su se istovremeno kada i prve bolnice. Takođe, zakon u ovoj zemlji je tražio da deca brinu o starijim roditeljima. Kazna za nebrigu je bila gubitak državljanstva, što je bila jedna od najstrožih kazni za Atinjane.
Srednji vek i mračno doba za dom za stara lica
Tokom mračnog razdoblja u Evropi, starost je smatrana pozitivnim zlom. Stara lica su često klevetana, sramoćena pa čak i žigosana. Umetnost tokom ovog perioda, koja je uvek prenosila religiozne teme, prikazivala je starije kao groteskne, kao deo napora da se obeshrabri materijalizam i vezanost za telo.
Nasuprot Evropi, u Srednjovekovnom islamskom svetu je postignut stvarni napredak u razumevanju starenja i starijih lica.
1025. godine, arapski pisac Ibn Sīnā je napisao “Kanon medicine”, jedan od najranijih poznatih tekstova koji opisuje brigu o starima i jednu od najuticajnijih enciklopedija medicine ikada.
Procvat doma za stara lica nakon Francuske revolucije
Renesansa je donela prosvetljenje, a procvat je nastavljen i kasnije. U 17. veku u SAD se razvijaju tzv. Poorhouses, nazivane još i Almshouses. Ovaj koncept doneli su engleski doseljenici, a bile su namenjene ne samo starim ljudima već i društveno neprihvaćenim, kao i porodicama koje su tokom Građanskog rata izgubile bogatstvo.
Nakon Francuske revolucije, kada su u gradovima i selima širom Francuske, održavani festivali u čast starijima, nastaju značajne promene za seniore.
U Evropi i Severnoj Americi, vlade su shvatile da imaju obavezu da siromašnim starijim osobama osiguraju krov nad glavom. Tako su početkom 19. veka žene zajedno sa crkvenom zajednicom počele sa osnivanjem specijalnih staračkih domova.
Iako su bili namenjeni osobama bez porodične podrške, ovaj rani dom za stara lica zahtevao je značajnu ulaznu taksu i potvrdu o dobrom karakteru.
Savremeni dom za stara lica
Postepeno, briga o starima je postala specijalizovana. Donet je Zakon koji je zabranio smeštaj siročadi u objekte za seniore. Otvoreni su posebni centri za mentalno bolesne, a dom za stara lica postepeno je dobijao sasvim novu dimenziju.
U 20. veku, starenje je po prvi put postalo zasebna studija pod nazivom Gerontologija. Takođe, 1909. godine austrijski doktor Ignatz Nascher uvodi u naučni svet termin Gerijatrija, kao granu medicine koja se bavi lečenjem starijih lica.
Sa razvojem nauke i otkrićem novih bolesti vlade širom sveta započele su uspostavljanje programa socijalne zaštite. Na ovaj način obezbeđen je dohodak starijim ljudima koji više nisu u mogućnosti da rade. Prva penzija dodeljena je u Nemačkoj, a prva “starosna” u Americi nakon Velike depresije.
50-ih godina bilo je uobičajeno da stariji odlaze u bolnicu i ostaju do smrti. Kao odgovor, vlada je razvila bespovratna sredstva za izgradnju domova za stara lica koji bi im pružali medicinsku negu poput one u bolnicama, bez obzira na imovinski status.
Za samo 20 godina njihov broj je porastao, sa 6.500 na 16.000, čime je stvoren savremen dom za stara lica sa kvalitetnim uslovima i standardom kakav danas poznajemo.
Starački dom u Beogradu – Aridom je nastao sa idejom da starim, bolesnim i nemoćnim licima pruži pomoć i smeštaj kakav zaista zaslužuju.
Porodice naših korisnika mogu biti potpuno sigurne da su njihovi najmiliji na mestu gde je briga o njima i njihovom zdravlju, naš prioritet.
[…] koje starenje donosi nameću pitanje brige o najmilijim. U pojedinim situacijama dom za stare je najbolje rešenje. Stalni nadzor i medicinska nega od strane stručnog osoblja stvaraju osećaj […]