Bronhijalna astma predstavlja jedno od najčešćih hroničnih oboljenja disajnih puteva. Obično se vezuje za decu i mlađe generacije.
Mada ne treba zanemariti činjenicu da se bolest može javiti u bilo kom životnom dobu, uključujući i osobe starije od 65 godina.
Nažalost, stopa oboljevanja raste iz godine u godinu. Prema statističkim podacima preko 350 miliona ljudi u svetu pati od bronhijalne astme. Pri čemu je 44 odsto pacijenata zašlo u treće doba.
S obzirom na to da starenje donosi veći rizik od komplikacija dom za stare u Beogradu ARIDOM vam skreće pažnju na simptome ove bolesti.
Bronhijalna astma nije bolest modernog društva
Iako je bronhijalna astma veoma rasprostranjena u ekonomski razvijenim zemljama, ona je poznata od davnina. Još su stari Egipćani znali za nju, a lečili su je tamjanom. Da je u pitanju respiratorni problem prvi je zaključio grčki lekar Hipokrat 450. godine pre Nove ere. Pa odatle i naziv, koji u prevodu sa grčkog jezika znači teško disanje, zaduvavanje.
Najstariji zapisi o ovoj bolesti potiču iz 2. veka pre Nove ere, a delo su Arteja iz Kopadokije. Ipak, naučno objašnjenje usledilo je tek u 19. veku. Naime, američki predsednik Teodor Ruzvelt u mladosti je imao respiratorne tegobe praćene teškim gušenjem. Njegovi simptomi zainteresovali su lekara Bosvorta, te je pronašao vezu između bronhijalna astme i polenske groznice.
Međutim, vrlo brzo razvijeno je mišljenje da ova bolest pripada psihosomatskim. Pa je lečena psihoanalizom. Ipak, polovinom 20. veka otkriven je pravi izvor problema, kao i terapija oralnih i inhalacionih kortikosteroida.
Zašto nastaje ovo oboljenje kod starijih?
Bronhijalna astma se razvija pod dejstvom više faktora. Genetika igra važnu ulogu, ali i način života, smanjena fizička aktivnost, loša ishrana, pušenje spadaju u unutrašnje uzročnike. Dok od spoljašnjih to je okruženje u kojem čovek živi. Upravo nivo zagađenja, promena klimatskih uslova i visok stepen urbanizacije glavni su izazivači nastanka bolesti kod starijih osoba.
Takođe, povećana prisutnost alergena i polena u vazduhu poslednjh godina stvaraju probleme stanovništvu, pa je sezonska alergija trenutno vodeći izazivač bronhijlane astme. Kod starijih ljudi dobru podlogu za njen nastanka stvaraju i hronične bolesti disajnog sistema, pre svega, hronična upala pluća i hronični bronhitis.
Kako se bronhijalna astma prepoznaje?
Bez obzira kako je nastala, bronhijalnu astmu karakteriše sužavanje disajnih puteva tako da vazduh otežano ulazi i izlazi iz pluća. Što za posledicu ima nedostatak vazduha (dispneja), zviždanje u grudima (vizing) i kašalj.
Ova 3 simptoma se manifestuju udruženo, a intenzitet i dužina trajanja su promenjivi. Obično se pogoršavaju noću, tj. između 2 i 4 sata ujutro dostižu svoj maksimum.
Pored jasnih znakova, mogu se javiti i ubrzano disanje, stezanje u grudima, nesvestica, opšta slabost i pad energije. Mnogi ljudi ove simptome pripisiju starenju ili drugim bolestima, kao što su koronarna bolest srca, srčani zastoj, poremećaji srčanog ritma. Te nije redak slučaj da bronhijalna astma kod starijih ostane dugo neotkrivena.
Zato, ukoliko postoji sumnja, potrebno je potražiti pomoć lekara kako bi se izbegle ne samo komplikacije, već i teški napadi kod kojih su stari ljudi životno ugroženi.
Starački dom ARIDOM ima stručni tim lekara, medicinskih sestara i negovatelja sa dugogodišnjim iskustvom u radu. Tako da su svim stanarima obezbeđeni najbolji uslovi za boravak, u skladu sa njihovim zdravstvenim stanjem i potrebama.