Hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP) je česta bolest odraslih. Procenjuje se da od nje boluje oko 10 odsto populacije zrelog doba.
Iako je rak pluća jedna od najsmrtonosnijih bolesti, poslednjih godina primećeno je da i HOBP zauzima značajno mesto među uzročnicima mortaliteta u svetu. Tačnije, ona se nalazi na 4. mesto liste smrtnosti.
Hronična opstruktivna bolest pluća dovodi do dugotrajne onesposobljenosti i teških posledica, ali se nedovoljno dijagnostikuje i nedovoljno leči. Imajući ovo u vidu starački dom u Beogradu, Aridom vam skreće pažnju na faktore rizika.
Šta je hronična opstruktivna bolest pluća?
Hronična opstruktivna bolest pluća, zapravo, objedinjuje 2 ranije dijagnoze – emfizem pluća i hronični bronhitis. Što znači da se kod pacijenata obe bolesti ispoljavaju. Mada je češće da je jedna dominantnija. Zavisno koja je od njih izraženija može biti: tip A (emfizematozni) i tip B (bronhitični).
Kod pojedinih pacijenata prisutna je i astma. Nije redak slučaj da su pridružene i druge bolesti, kao što su dijabetes, bolesti srca kod starih lica, ali i mišića i kostiju.
Hroničnu opstruktivnu bolest pluća karakterišu smanjeni otvori disajnih puteva, jer su njihovi zidovi zadebljali i otečeni. Upravo to ukazuje i reč opstruktivna, tj. da postoji delimična blokada u disajnim putevima. Kao rezultat toga smanjen je protok vazduha u disajnim putevima.
S obzirom na to da su pluća ključni organ za razmenu gasova ovo stanje značajno utiče na normalno funkcionisanje. Problem dodatno komplikuje činjenica da je ono trajno. Odnosno, ne prolazi uprkos lečenju.
Šta izaziva hroničnu opstruktivnu bolest pluća?
Glavni krivac jeste duvanski dim. Čak 80 odsto pacijenata su hronični pušači ili bivši pušači. Nažalost, i kontinuirano pasivno pušenje može da dovede do oboljenja.
Hronična opstruktivna bolest pluća u pojedinim situacijama može biti izazvana drugim faktorima. Pre svega, velika izloženost prašini i hemikalijama na radnom mestu oštećuje disajne puteve, stvarajući osnovu za HOBP. Takođe, zagađeni vazduh dodatno podstiče njen razvoj. Zato ne čudi što je oboljenje u velikoj meri zastupljeno u razvijenim zemljama.
Kako se prepoznaje hronična opstruktivna bolest pluća?
Prepoznatljivi znaci hronične opstruktivne bolesti pluća jesu hronični produktivni kašalj, zviždanje u grudima i gubitak daha (dispnea) tokom aktivnosti koje ranije nisu predstavljale napor. Ove simptome mnogi tumače kao normalni proces koji donosi starenje. Zato se bolest uglavnom dijagnostifikuje kasnije.
Često se javlja i povišena telesna temperature. Zatim, pad koncetracija i zaboravnost, jer do mozga dolazi manje kiseonika. Što je još jedan razlog da se HOBP zameni staračkim gubitkom pamćenja.
I depresija kod starih ljudi može biti jedan od simptoma. Istraživanja su pokazala da više od 40 odsto osoba sa HOBP-a se suočava sa depresivnim mislima, dok je kod čak četvrtine obolelih primetan značajni gubitak na težini. U kasnijim fazama može doći i do poremećaja rada bubrega, koji se ispoljava oticanjem stopala i gležnjeva.
Ukoliko se prepozna na vreme hronična opstruktivna bolest pluća se može držati pod kontrolom. Međutim, ponekad simptomi mogu da postanu ozbiljni. Kako grip kod starijih osoba, obično, dovodi do naglog pogoršanja bolesti, preporučljiva je vakcinacija. Zato je ona obavezna preventivna mera u staračkom domu Aridom.