Starački domovi i sama nega starih lica su se drastično promenili poslednjih nekoliko decenija.
Ove promene su podstaknute inicijativom države, ali i samim zahtevima i idejama korisnika. Tako danas svaki dom za stare da bi radio mora ispunjavati određene uslove i posedovati licencu.
U poređenju sa staračkim domovima u proteklim decenijama, sadašnji su visoko uređene, visoko kvalitetne i sofisticirane ustanove za negu i lečenje starijih odraslih osoba koje imaju probleme sa fizičkim ili mentalnim zdravljem.
Ko živi u staračkim domovima?
Gotovo polovina korisnika koji žive u staračkim domovima imaju preko 85 godina. Relativno malo je onih koji su mlađi od 65 godina. Prema nekim statistikama većina su žene, oko 75%, a gotovo 70% njih je ostalo bez supružnika ili nikada nisu ni bili u braku. Većina ima porodicu, bližu ili dalju koja ih posećuje i pruža im podršku.
Starački domovi – Najčešći razlozi života u njima
Neka vrsta invaliditeta je najčešći razlog života ljudi u staračkim domovima. Preko 80% korisnika su zavisni od tuđe nege i pomoći za obavljanje osnovnih dnevnih rutina poput oblačenja i kupanja.
Oko 90% njih koji se i mogu kretati zahtevaju stalni nadzor i negu.
Više od polovine stanovnika imaju inkontinenciju tj. nemogućnost kontrole creva i bešike, a više od trećine poteškoće sa sluhom ili vidom.
Pored fizićkih problema, mentalna stanja su česta kod štićenika u domovima za stara lica. Demencija je najčešći problem i pogađa 50 do 70% korisnika. Više od tri četvrtine imaju problem sa donošenjem svakodnevnih odluka, a dve trećine imaju problem sa pamćenjem i saznanjem gde su.
Jedan deo korisnika ima problem sa ponašanjem, koje uključuje verbalno i fizičko nasilje, neprimereno ponašanje u javnosti i otpor prema pružanju pomoći. Na sreću takvi sučajevi su veoma retki.
Depresija je još jedno od stanja koje često pogađaju korisnike domova za negu starih lica. Posebno je izražena posle pandemije virusa Covid 19, jer je onemogućen fizički kontakt sa članovima porodice, a sve u cilju zaštite zdravlja onih koji su najviše ugroženi.
Dužina boravka u domovima za stare
Smeštaj starih i nemoćnih lica i dužina boravka varira od osobe do osobe. Medicinska rehabilitacija je razlog zbog čega se neki korisnici jave i oni ostaju dok se potpuno ne oporave.
Što je dužina boravka veća, veće su verovatnoće kako za napredak i poboljšanje fizičkog, tako i psihičkog stanja. Korisnici o kojima nema ko da brine, a to nisu u stanju sami da rade, postaju članovi naše velike porodice.
Šta podrazumeva nega u domu za stare?
Starački domovi su mesta koja svojim korisnicma pružaju potpunu zdravstvenu zaštitu i medicinsku negu. To podrazumeva potpunu podršku i pomoć stručnog medicinskot tima, sestara koje su uvek na usluzi i brinu potpuno o njihovom zdravlju, uključujući redovno davanje terapije, radnu i govornu terapiju, negu rana i još mnogo toga.
Dom za stare Aridom je mesto gde nutricionisti shodno zdravstvenom stanju korisnika koriguju ishranu. Socijalni radnik je uvek na raspolaganju kao i radno okupacione aktivnosti i one kulturno zabavne. Celokupna nega je prilagođena zapravo u odnosu na zdravstveno stanje osobe.
Kako odabrati dom za stare koji vam najviše odgovara?
Odabir vrše uglavnom članovi porodice i odluka nikada nije laka. Pre svega treba da proverite da li dom poseduje licencu a zatim da ga i lično posetite. Verujemo da će vam razgovori sa socijalnim radnikom i ostalim zaposlenima dati dobar uvid u celu situaciju. Budite spremni da će se život u domu razlikovati od onoga koji je vaš roditelj, baka ili deka vodio ranije i da će biti potreban period adaptacije.
Odlazak voljenih osoba u dom ne znače da ih se odričete . Naprotiv, redovne posete i uključivanje u njihove aktivnosti se podrazumevaju i pomoći će im da se lakše uklope u novu sredinu i prihvate nove uslove života.
[…] svi starački domovi isti. Počev od smeštaja, preko nege, pa do kulturno zabavne aktivnosti u staračkom domu – […]