Holesterol predstavlja vrstu lipida, tj. masnu supstancu, koja ima višestruku ulogu u organizmu. Pre svega, učestvuje u građenju ćelija, polnih i drugih hormona i vitamina D.
U telu, holesterol prirodno stvaraju jetra i kora nadbubrežne železde. Odatle se putem krvi prenosi dalje. Pored prirodne proizvodnje, jednim delom ga unosimo putem namirnica.
Iako je neophodan za normalno funkcionisanje organizma, u pojedinim stuacijama može da dovede do ozbiljnih tegoba. Koje su posledice poremećenih vrednosti holesterola otkriva vam dom za stara lica u Beogradu, Aridom.
Holesterol se deli u dve vrste
HDL holesterol ima protektivnu ulogu. Zbog toga se naziva i “dobar” holesterol. On čini 20 odsto ukupnog holesterola. Normalna vrednost se kreće između 1,03 i 1,55 mmoI/L. Što je iznos viši, to je bolje stanje u kom se organizam nalazi. Posebno u pogledu zaštite od kardiovaskularne bolesti, jer ovaj holesterol prešišćava krvne sudove.
Najveći deo, oko 70 odsto, čini holesterol LDL. Poznat je i kao “loš” holesterol, jer se taloži na zidovima krvnih sudova, čineći ih slabo prohodnim. Njegove normalne vrednosti nalaze se u granicama od 1,44 do 4,53 mmoI/L.
Povećanje LDL vrednosti je naročito opasno, jer dovodi do zapušivanja krvnih sudova. Što za posledicu ima nastanak teških hroničnih bolesti. Inače, glavni “krivac” za njegovo taloženje jeste loš način života. Odnosno, nedovoljna fizička aktivnost, nepravilna ishrana, pa i stres koji je uzrokovan ubrzanim načinom života i problemima na poslu.
Nažalost, mnogi nisu ni svesni da imaju problem sa lošim holesterolom, jer jasni znaci ne postoje. Ipak, bolovi u stomaku, poremećaj cirkulacije, promene na koži, kao i promene na očima mogu da ukažu na visok holesterol.
Kakve su opasnosti od visokog LDL holesterola?
Visok nivo holesterola dovodi do sužavanja arterija. Tokom vremena, kako se loši lipidi “lepe” za površinu krvnih sudova, arterije gube prirodnu elastičnost. Te može da nastane koronarna bolest srca koja neretko dovodi do trajnog oštećenja srčanog mišića.
Dodatna opasnost preti ako kod starije osobe već postoji hipertenzija. U tom slučaju povećan je rizik od nastanka ateroskleroze. Upravo ova bolest arterija dovodi do opasnih posledica, kao što su tromb, tj. začepljenje krvnog suda ugruškom, što, pak, može potpuno da prekine dotok krvi u tkivo koje taj krvni sud snabdeva, tako da u srcu nastaje infarkt, a u mozgu moždani udar.
Takođe, visoke vrednosti lošeg holesterola izazivaju stvaranje ksantoma. Odnosno, pod kožom, na laktovima, kolenima i zglobovima nastaju nakupine masti koje se ispoljavaju u vidu vidljivog, žućkastog zadebljanja.
Zdrava ishrana je najbolja prevencija za visok holesterol!
S obzirom da trećinu holesterola sami unosimo, veoma je važno voditi računa o izboru namirnica. Preporučljivo je da se jelovnik starijih zasniva na laganoj pileti i ribi, mlečnim proizvodima sa minimalnim procentom masnoće, obilju voća i povrća i raženom ili crnom hlebu.
Upravo je ovakva ishrana u staračkom domu Aridom. Ne samo da je bogata hranjivim materijama, već se priprema isključivo od svežih, kvalitetnih sastojaka.
U cilju prevencija i očuvanja zdravlja veliku ulogu ima i redovna fizikalna terapija. Ona je prilagođena stanju i potrebama svakog pojedinačnog stanara, dok je u toplim danima izlet u prirodi savršena zamena za nju.
Izuzetna briga lekara, medicinskih sestara i negovatelja, topla porodična atmosfera i komforni smeštaj učinili su da starački dom ARIDOM postane prava oaza mira za vaše najvoljenije.
[…] i smanjenog protoka krvi. Rizik od razvoja bolesti je naročito izražen kod osoba koje imaju visok holesterol, jer nagomilavanje plakova na zidovima krvnih sudova dodatno usporava […]